<bgsound src="http://web.vip.hr/film.divx.vip/pusenje.mp3" loop=true> Fuck the system

Fuck the system

srijeda, 01.11.2006.

BUĐENJE

Nakon dužeg vremena odlučio sam obnovit blog i nastavit sa pisanjem postova. Razlog mog nejavljanja možete pročitat na http://mnozitelj.bloger.hr .
Pozdrav!

- 13:32 - Komentari (5) - Isprintaj - #

srijeda, 09.08.2006.

MONTE PARADISO

Dragi blogeri, prošli vikend prisustvovao sam Punk festivalu u Puli. Dobra ekipa, šator, cuga, zajebancija i sve to uz dobre rifove Punk bendova.
Vrhunac festivala bio je bend MOTUS iz Zagreba koji je svu publiku (i trijeznu i mrtvu pijanu) digao na noge. Odsvirali su odličnih pola sata iako u izmjenjenoj postavi.

Preporučam svima koji nisu bili ove godine da nam se pridruže iduće.

Slikice ću stavit kad ulovim vise vremena.

- 13:31 - Komentari (5) - Isprintaj - #

srijeda, 22.03.2006.

Festival u Berlinu

Početkom veljače prisustvovao sam odličnom festivalu u Berlinu. Sviralo se 3 dana na dvije bine. Moglo se vidjeti preko 60 odličnih Punk bendova. Među dosta njih izdvojio bi SHAM 69, BUSINESS, PARTISANS,...
Izdvojio sam njih jer su stvarno žive legende. Odsvirali su kao pravi profesionalci jer to i jesu.

Inače put je bio malo naporan. Ja sam vozio od Karlovca do Berlina (oko 1350 km). Išao sam sa još 3 frenda. Vozim FIAT ALBEU sa ugrađenim plinom tako da nas je put koštao svakog oko 50 eura.

Spavali smo u hostelu koji je fantastično uređen i uredan. Jedan dan košta 12 eura. Bagatela. Imate zajednički boravak sa kuhinjom i sanitarnim čvorom. Na jednom katu su 4 sobe sa po 6 kreveta.

Ulaznica za 3 dana nas je koštala 50 eura u pretprodaji. Uplatili smo im preko interneta i poslali su nam karte na kućnu adresu. Troškovi transakcije su minimalni.

Za 3 dana ukupan trošak sa svim nam je bio 200 eura po osobi. Mislim da je sasvim isplativo. Sutra ću stavit par slika da vam dočaram ugođaj.

U svibnju se spremamo u Amsterdam. Ista ekipa samo jedan manje. Isto je u igri festival koji traje 2 dana i sviraju odlični bendovi. Ako je netko zainteresiran imamo jedno mjesto pa mi se može javit. Trošak bi bio sa svim oko 300 eura.

- 13:43 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 04.11.2005.

25 years of anarchy & chaos


Dragi blogeri, ljubitelji dobrog Punka!

U srijedu 09.11.2005. godine, s početkom u 20.00 sati, nastupa velika Punk grupa The EXPLOITED.
Koncert će se održati u Boogaloo, Ulica Grada Vukovara 68, Zagreb.
Karta u pretprodaji je 100 kuna dok je na dan koncerta 120 kuna.

Ulaznice možete kupiti na sljedećim mjestima:
- PLANET MUSIC, Zagreb
- SINGLICA, Koprivnica
- DMS, Rijeka
- DANCING BEAR, Split
- AQUARIUS, Dubrovnik
- GLAZBA, Osijek
- T REX, Zadar¨

Ovo ljeto sam ih gledao u Beću i oduševio sam se svirkom.
Predgrupa im je MOTUS VITA EST iz Zagreba.


- 18:01 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 23.09.2005.

Rekapitulacija

Pozdrav blogeri !

Nisam dugo pisao. Valjda sam se uljenio ili sam imao pametnijeg posla.
Trenutno sam na bolovanju, pokušavam upisat 5. semestar na faxu, krečim stan,
čekam kredit od banke za novi auto..

Evo ovo su najvažnija događanja kod mene u zadnjih mjesec dana.
Obečavam se javit što prije i počet pisat nešto pametno.

Pozdrav!

- 23:18 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 30.07.2005.

ANGELIC UPSTARTS

Jućer 29.07.2005. godine u Zadru održan je koncert engleske Punk grupe Angelic Upstarts. Nakon 20 godina ponovo su održali koncert na ovim prostorima.
Posjeta je bila dobra no cijena ulaznice od 120 kuna i pive od 15 kuna je bila bezobrazno skupa. No svi koji su prisustvovali tom koncertu nisu požalili niti jedne lipe.
Ozvučenje je bilo više nego dobro a svirka od sat i pol bila je nešto za pamtiti. Nije izostavljen niti jedan hit što je dizalo atmosferu na koncertu do usijanja.
Neprofesionalnost redarske službe došla je isto tako do izražaja. Po mojoj procjeni bilo je jedno 15-tak redara od čega samo 2-3 sposobna za takve situacije. Ostali su bili pozeri i držači ograde koja je letjela sa jedne strane na drugu. Neki su i davali povod polupijanim Punkerima svojim skakanjem i neprimjerenim ponašanjem za jednog redara koji je tu da sačuva red i mir.

Sve u svemu vrlo visoka ocjena za bend a vrlo niska za organizatora.

- 12:55 - Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 14.06.2005.

EU demokracija

Nisam dugo blogao jer sam bio odsutan. Nešto fizički a dosta i psihički. Naime, prošli mjesec sam bio u Beču na koncertu Exploiteda. Koncert je bio u "Areni" koja je odlično sređena za takve stvari. o vam je jedna stara napuštena tvornica koju su prije 15 godina dobili na korištenje mladi. Super su sredili prostor i tamo se održava večina koncerata. Karta je bila 17 eura što je za takav koncert vrlo pristojna cijena. Nakon koncerta produžili smo za Poljsku, točnije grad Opole. Tamo je od mog frenda supruga. Bila je preko uskrsa tamo i sad smo išli po nju i neke stvari.

Sve je bilo super do povratka kroz Austriju. Na granici neka mlada austrijanka, vjerojatno nedojebana, traži putovnice i kaže da pripremim vozačku i saobračajnu. Vrača se za 10 minuta, uzima vozačku i saobračajnu i kaže da parkiramo sa strane. Sad očekujem rasturanje auta. A auto pun ko šipak. Trebalo bi nam najmanje sat vremena da opet sve složimo na mjesto. No dolazi ona za 30 minuta i kaže kako sumnja da je vozačka krivotvorena. Na naše čuđenje i uvjeravanje da nije kolega vadi svoju kako bi ih usporedila. Zahvaljuje nam i opet odlazi i nema je pola sata. Vrača se te kaže da nije sigurna niti za ovu drugu te da očekuju nekog policajca koji može dati sud o tome.
Nakon 20 minuta dolazi taj policajac, ulazi kod nje u kučicu i ona izlazi za 20 minuta. Nosi dokumente. Na naše pitanje da li je sad sve OK kaže da nisu niti sad sigurni da li su vozačke falsificirane.

Nisam mogao vjerovati. Ako su falsificirane ili ako nisu sigurni zašto nas jednostavno nisu priveli ili vratili sa granice. Sa tom dozvolom sam ušao u Austriju i vozio po njoj a sad neka pišulja sere da je falsificirana i loše kvalitete. pa neka nazovu naš konzulat i objave da sa takvim vozačkim dozvolama Hrvati ne mogu voziti po Austriji.

Sve je to bilo kulturno maltretiranje civilizirane i demokratske EU prema Balkancima.
Ja nisam vidio drugi razlog osim zajebancije i maltretiranja.
A mi se tako veselimo ulasku u EU. Sigurno čemo dobiti i kvalitetnije vozačke dozvole ali bojim se uz njih da čemo dobit i po đepu.

EU? Hvala, NE!

- 10:24 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 14.04.2005.

Sve za 21 dan

Zoran Šangut, vukovarski branitelj i tajnik kabineta ministrice Jadranke Kosor, podnio je zahtjev za reviziju invaliditeta koji je u mjerodavnom ministarstvu zaprimljen 13. siječnja. Samo 21 dan poslije, 2. veljače, dobio je rješenje kojim se njegov dotadašnji invaliditet od 40 posto povećava na 60 posto temeljem zatočeništva u srbijanskim logorima Stajićevo, Niš i Srijemska Mitrovica.
Redovita procedura
Na takvo rješenje branitelji čekaju, prema službenim podacima, barem triput dulje: od tri do šest mjeseci, iako Večernjakov izvor tvrdi kako se pojedini postupci povlače po Ministarstvu i do dvije godine.

Kako bi se predmet mogao riješiti u tako kratkom roku, Šangutov je zahtjev već dan nakon što je zaprimljen bio proslijeđen istodobno i prvostupanjskom i drugostupanjskom liječničkom povjerenstvu, što dokazuje i ispis kojim raspolaže Večernji list.

Komplicirana i dugotrajna procedura zaobiđena je, pa su tajnika kabineta istoga dana, 31. siječnja, pregledala oba liječnička povjerenstva, donijela mišljenje i očito se složila u svojim nalazima.

Samo dva dana poslije, 2. veljače, Ministarstvo je donijelo rješenje za oba stupnja, čime je njegov zahtjev bio riješen. Tajnik kabineta od 40-postotnog postao je 60-postotni HRVI. Prema tvrdnjama Večernjakova izvora, tako munjevito rješavanje predmeta dosad nije zabilježeno.

Stupanj tjelesnog oštećenja od 60 posto donosi niz pogodnosti, kao što su dodatak na primanja u obliku osobne invalidnine ili mogućnost da otplati samo 40 posto kredita za stan jer će ostatak duga na sebe preuzeti Ministarstvo branitelja. Nakon odlaska u mirovinu, na osnovicu se dodaje i znatna svota za invalidninu.


Stoga nije čudno da velik broj branitelja pokušava dobiti status invalida. Mnogi to uspijevaju nakon duge bitke s birokracijom. Velik broj, u očajničkoj želji da im se prizna status, digne ruku na sebe ili nekog drugog.

Prema neslužbenim procjenama, samo u ovoj godini bit će podneseno oko 30 tisuća zahtjeva za priznavanje statusa ili povećanje stupnja oštećenja organizma.


No i kad predaju zahtjeve, postupak za utvrđivanje postotka oštećenja organizma za većinu branitelja drastično se razlikuje: zahtjev se šalje prvostupanjskoj komisiji, zatim njezine nalaze pregledava pravna služba Ministarstva te ih, ovisno o tome jesu li ispunjeni svi formalni uvjeti, vraća na prvi stupanj ili šalje drugostupanjskoj komisiji.

Najkraći mogući rok u kojem se dobivaju rješenja nakon zahtjeva za reviziju jest od tri do šest mjeseci. Predsjednik Zajednice udruga dragovoljaca Domovinskog rata Tom Kaćinari kaže kako su priče o rješenju za tri mjeseca nedostižan san.

Osobno je zahtjev za utvrđivanje invaliditeta prvi put predao još 1995. godine. Otad ih je predao još "tko zna koliko", ali do danas nije dobio rješenje. Takvih slučajeva ima oko 450. Ljudi i deset godina čekaju na rješenje statusa kaže Kaćinari, ističući da bi bilo idealno kad bi se obrazac primijenjen za Šanguta primijenio i na ostale branitelje.

- 08:22 - Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 12.04.2005.

Braniteljski porez


Evo opet nove dosjetke našeg ministarstva branitelja. Izmislili su nekakve jedinstvene braniteljske iskaznice. Vjerojatno im je ponestalo spomenica domovinskog rata koju su dobili i oni koji su bili privedeni zbog neodazivanja na poziv za mobilizaciju i proveli 24 sata u pritvoru.

A sad im je ponestalo u ministarstvu novaca pa su izmislili neke jebene iskaznice koje neće vrijediti kao ni spomenice i ostala priznanja i odlikovanja. Zanima me samo koliko će trebat platit sve te papire da bi uopče dokazao da imaš pravo na tu iskaznicu a i ona sama neće biti badava.

S iskaznicom ili bez nje braniteljska prava su nam nikakva. Neki su se okoristili a velika večina je siromašnija nego što je bila prije onog jebenog rata.
Partizani imaju veča prava nego branitelji. Žalosno.

Vlada je sve poduzela kako bi zavadila braniteljske udruge i rascjepkala ih. Sad imaju kontrolu nad njima i mogu diktirat razne gluposti koje čelnici udruga prihvačaju bez protivljenja.
Čuvaju svoje guzice. Njih bi prvo trebalo smijenit a onda stvorit jednu udrugu za sve branitelje i koalirat sa penzionerima u budućim izborima. Vjerujte, bila bi to 100% pobjeda u prvom krugu.

Tek tada bi se branitelji prestali ubijat a penzioneri bi počeli časno i ljudski živit.

- 15:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 04.04.2005.

http://web.vip.hr/film.divx.vip/katalog.htm


Hobi, hobi...

- 15:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 31.03.2005.

Razmjena

Ako si zainteresiran za razmjenu igrica, filmova, muzike itd. javi se na moj mail ili mobitel koji češ naći na mojoj web stranici.

Hvala.

- 15:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 18.03.2005.

Sid Vicious - Vol. 5

Priča je kroz Sidovu vizuru izgledala bitno drugačije. Za raspad benda Sid je optužio Rottena, koji je, gnjida smrdljiva, umislio da je najveća zvijezda, štoviše, da je veća zvijezda od samog Sida. To bi mu Sid i mogao oprostiti, ali nikako i Rottenovu potrebu da se američkoj javnosti prikaže kao gospodin.

- Bend se raspao jer nisam više podnosio Rottena, jer nas je sramotio s blesavim šeširima, sakoima, i to. Kad je hodao ulicom, imao je auru oko sebe, mislio je da je faca. Gospon John Rotten, znaš što mislim, gospon John Rotten. I tako ja više nisam imo jebenog poštovanja za njega, ko ga jebe, ako znaš što mislim, zato što je sve sjebao, i znaš ono, nije trebao sve sjebati. Znam da svi mene krive i moju Nancy jer smo junkieji i ta sranja, al ja sam, čovječe, bolestan sviro, sjedio u busu po cjele dane, bolestan ko jebeno pseto.

Bolestan ko što ne moš zamislit ak nisi jebeni junkie ko ja. I tako, dok smo se vozili, oni su spavali, jebem im mater, a ja moram nabavit jedan šut, i oni mi nedaju pa im ja kažem: Slušajte, pizde, odjebite od mene il će neko stradat, i onda me oni puste na miru, a ja odem i fino se ušlagiram i onda ta jebena šarada dođe kraju i nek je završena, ko je jebe - mljeo bi spiku Sid u rijetkim pauzama između dva šuta i još rjeđim trenucima kad ne bi kljucao u zapećku.

Sidova je solo karijera, ako ništa drugo, vječno zadužila glazbenu kulturu obradom klasika Franka Sinatre "My Way". Navodno se i Sinatra pohvalno izrazio o Sidu, premda mu je poručio kako će mu isprašiti dupe ako se ikad sretnu. Brgu o Sidovoj karijeri potom je preuzela njegova muza Nancy koja se, kad im je ponestalo sredstava, nakratko ponovo vratila starom zanatu.
- Ja sam uvjek bila u biznisu, i odma sam htjela bit menadžer Pistolsima, al su se oni zajebali pa me nisu htjeli. Ja na biznis ovak gledam, a tak sam govorila i Sidu: nemoj se Sid zajebavat, nego uzmi taj ček pa ga odnesi odvjetniku, ili nešto već tako, jer ko zna šta ti se može dogodit. Nemoj se zajebavat, stavi nešto i na račun! - opisala je Nancy svoju ingenioznu menadžersku taktiku.

Sid ju nije htio poslušati pa je lova, umjesto na računu, završavala u žilama. Navečer 12. listopada 1978., u hotelu Chelsea u New Yorku, njihova je opijatska romansa izmakla kontroli. Jutro poslije Nancy je pronađena s ranom od noža u predjelu abdomena. Jedan ubod bio je dovoljan da iz nje iscuri život. Kad je uhićen, Sid je uz teške duševne boli proživljavao i apstinencijsku krizu. Njegova već zaboravljena mama Anne sinu je pomagala tako što mu je u zatvor doturala heroin, skriven u potplatama čizama. Sid i Nancy proglašeni su najznačajnijim parom svog doba, većim i od Lennona i Yoko Ono. Javnost je većinom bila na njegovoj strani, uvjerena kako je ubojstvo Nancy bilo posljedica afekta kojeg se Sid nije niti sjećao. Iz zatvora je pušten mjesec dana kasnije, a jamčevinu od 50.000 dolara platio je Malcolm McLaren.

U strahu da ne bude uhapšen dok na uvjetnoj slobodi nabavlja šut, heroin mu je nabavljala mama Anne. Barem je ona znala što je dobra roba. Te večeri 2. veljače 1978. mama mu je donijela najfiniji mogući šut. Sidova krv pomiješala se s 98% čistog heroina. Premda se kao uzrok smrti navodi slučajno predoziranje, poklonici vjeruju kako se Sid zapravo ubio, nesposoban da živi sa savješću. Mama Anne svjedoči kako je neposredno pred smrt dozivao Nancy, napisao joj ljubavnu pjesmu, potom još jednom rekao 'jebiga', 'kurac' i 'pička' i vječno zanijemio.

Mama Anne kremirala je njegovo tijelo. Zaputila se u Philadephiju i, s njegovom urnom u ruci, preskočila zidine gradskog groblja. Grob Nancy Spungen bio je prekriven snijegom. Mama Anne otvorila je urnu baš kad je zapuhao hladan sjevernjak i rasuo pepeo svuda uokolo. Možda ga je dopuhao i do ovih krajeva.

I zato, ti neprilagođeni gubitniče, pazi gdje pišaš nakon što si pio jeftino vino s ruljom u parku, pazi jer možda pišaš po tlu na kojem je rasut pepeo većeg gubitnika od tebe, najveće rock'n'roll antizvijezde, Sida Viciousa.


K R A J !!!

- 09:46 - Komentari (7) - Isprintaj - #

četvrtak, 17.03.2005.

Sid Vicious - Vol. 4

Bend je stekao reputaciju državnog neprijatelja No. 1, prodaja albuma bilježila je vrtoglav rast i bajka o najvećoj rock'n'roll prevari vjerojatno bi imala sretan kraj da se, kojim slučajem, nije pojavila zla princeza Nancy Spungen.Potjecala je iz višeg srednjeg sloja u Philadephiji i već zarana bila teret malograđanskoj obitelji. Da je njena majka odlučila pobaciti, tvrde zlobnici, Sid bi i danas bio živ i možda, poput nedavno Rottena, sudjelovao u reality showu "I'm a Celebrity, Get Me Out of Here".

U London je došla kako bi postala redovna groupie Pistolsa. Za put je prištedjela odvajajući pola zarade od svakog klijenta koji je bio spreman navući kondom i platiti ljubav koju Nancy, sve do poznanstva sa Sidom, nikad nije osjetila. Upoznali su se u studenom 1977. na partyju na kojem se okupila londonska punk elita. Njihov prvi susret, koji će kasnije poprimiti mitske razmjere, najslikovitije je opisao Paul Cook, bubnjar Pistolsa:
- U pičku maternu, meni niš tu nije jasno, jebo ja mater svoju ak je.

Prvi put kad sam vidio Nancy mislim da ju je Steve (Jones, gitarist, nap. aut.) karo u klozetu, drolja jedna, jebo joj ja mater, nikome nije jasno kako je Sida navukla na pičku. Ona je bila Amerikanka, i tako to, i nikad mi se nije sviđala, i tako se ona pojavi i razjebe nam bend, u stvari razjebe Sida kojeg je navukla na heroin, kučka. A Sid nikad nije bio u normalnoj vezi i uvjek joj je bio ko sin a ona njemu ko mama, jebeni užas! Johnny (Rotten, nap. aut.) joj je odma tio dat nogu u guzicu, al je Sid uz nju bio ko nekakva mačkica, a kad nje ne bi bilo, onda bi skroz poludio. Jebo me pas ako mi je i danas jasno šta se tu događalo - vispren je Cook.

Katastrofa nije mogla imati nesretniji tajming: Pistolsi su se upravo spremali za prvu turneju po Sjedinjenim Državama, koje su bend dočekale s histerijom sličnom onoj iz šezdesetih godina kad su u New York sletjeli Beatlesi. Sid je bio neupitna zvijezda koja je zasjenila i neupitni autoritet Johnnyja Rottena. Intelektualna Zapadna obala prigrlila ih je s neskrivenim oduševljenjem nakon koncerta u Teksasu, na kojemu je Sid izrekao antologijsku rečenicu: "Vi ste kauboji najobičniji pederi!" Bila je to vruća pljuska tradicionalno mačoidnom Jugu, tim gora što je došla od polupismenog Engleza. No oduševljenje je brzo splasnulo, ponajprije zbog očajnih svirki s kojih je Sid uglavnom izostajao. Posljednji koncert imali su u siječnju 1978. u San Franciscu, nakon kojeg se Rotten demonstrativno vratio u London. Krivnju za raspad benda svi su, bez iznimke, adresirali na Sida i Nancy.

- Mi nismo shvaćali Ameriku, pa kak su, jebote, oni mogli shvatit nas!? Bilo je to čudno iskustvo. Stalno nas je pratio FBI i oni šupci iz CIA-e, i stotine novinara, i svi oni koji su se pokušali ogrebati o našu slavu. I onda nas je uhvatila paranoja. Svi ti tjelohranitelji, talkie-walkieji i sve to, jebeno smo se usrali od straha. Rotten se zatvorio u sebe, a Sid je samo tražio kako će se ušlagirati. Bio je pravi idiot, i ona njegova kučka, i sve nas je to deprimiralo - tumači Steve Jones iz prve ruke, a slično misli i Johnny Rotten: - Ni u najgorim noćnim morama nisam mogao niti sanjati da se Englez može spustiti tako nisko da mu heroin postane jedino vrijedno u životu. Koji jadnici su ti junkieji, samosažaljevajuća gomila, jebena govna. Mrzim i prezirem i pljujem na takve ljude. Prezirem zbog toga i Sida - izjavio je Rotten nakon povratka preko bare.


Nastavlja se...

- 11:52 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 16.03.2005.

Sid Vicious - Vol. 3


ŠOKIRANI ROTTEN 'Šta vi tu imate pisati feljton o Višosu? Ja vam nisam dovoljno grozan?'
Rotten je svom najvatrenijem sljedbeniku, koji se do tada zvao John Simon Ritchie, dao ime pod kojim će zlatnim slovima biti ubilježen u svim rock enciklopedijama.
- E, fakat, jebote, ja sam imo jednog hrčka, zvao se Sid, taj mali jebeni gad, i jednom on ugrize Sida, a Sid mu, jebo majku svoju, kaže "Ti si Sid Vicious (Pokvaren)", i tako ja njemu, jebo mu pas mater, kažem: e, sad se ti zoveš Sid Vicious - prisjeća se Rotten, pravim imenom John Lydon, početka svog prijateljstva s našim junakom.

Sex Pistolsi su u to doba pokrenuli antimonarhističku histeriju s "God Save the Queen" koja je zaposjela vrh ljestvice, ali je Billboard, jer je pjesma bila zabranjena, prvo mjesto prekrižio crnim markerom. Sida je, nakon jednog koncerta Pistolsa, u backstageu otkrio menadžer benda Malcolm McLaren, najveći prevarant u povijesti glazbe poslije onog mediokriteta Antonija Salierija koji je, izgrižen ljubomorom, navodno otrovao Mozarta. Za članstvo u bendu Sid nije imao nikakve reference: nije znao svirati bas, očajno je pjevao, a na svojim tankim nožicama nije mogao stajati dulje od pola sata. Njegove mane, međutim, za McLarena su bile prednost.

I nije se prevario. Ionako posjećeni, koncerti Pistolsa su od veljače 1977., kad se Sid uhljebio na basu, postali dijelom društvenog prestiža. Sid na sceni, dok se kasapi razbijenom pivskom bocom, pljuje publiku i stoički podnosi popljuvanost, postao je zaštitni znak generacije. Pokušao je on čak i naučiti svirati bas, ali (kako ga opisuje utemeljitelj Motorheada Lemmy Kilmister) bio je neviđeni antitalent. Beznadan slučaj. Lemmy ga je pokušao naučiti svirati barem na jednoj žici - i nije uspio.

Takav nedostatak sluha i elementarnog osjećaja za ritam, kaže Lemmy, bio je sam po sebi fenomen. Sidov bas na svirkama nikad nije bio priključen na pojačalo. Drugi član ritam-sekcije, uz Paula Cooka na bubnjevima, bio je originalni basist benda Glan Matlock, kojeg je McLaren navodno najurio samo da bi oslobodio mjesto za Sida. Matlock je uglavnom svirao skriven u foajeima koji vode do scene. Tako je Sid mogao rasterećeno mlatiti publiku i primati udarce. Na koncertu 100 Club Punk Festival, u naletu božanskog nadahnuća, u publiku je bacio bocu od čijih je krhotina obožavateljica ostala bez oka.

Opet, kad ga je druga obožavateljica nokautirala tako da mu je raskrvarila usnu i rasklimala mu zub, Sid joj je, kao pravi kavalir, hračnuo u lice krvavu pljuvačku. Jadnica se kune da danima nije mogla sprati pljuvačku s očiju.
- Volim dizati pobunu na našim koncertima, jebote. Znaš što mislim? Ne želim jebene... znaš ono, ja volim natjerati ljude da budu nasilni i pokvareni, tako da mogu i ja bit nasilan i pokvaren. Volim nasilje, to je ono što me loži. Ja i Johnny Rotten bili smo prvi pravi pankeri u Londonu. Odvratni, prljavi, kurčeviti mali gadovi. Zovem se Vicious jer sam opak i mršav i nijedna me jebena djevojka ne može pobijediti u polaganju ruke! - tumačio je jednom Sid, poslovično sažet i britak.


Nastavlja se...

- 14:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 10.03.2005.

Sid Vicious - Vol. 2

Bio je utjelovljenje neprilagođenosti. Mama Anne ga je morala odijevati u mornarsko odijelce i lakirane cipelice kako bi barem pedofilima bio interesantan. S njime se, ako je vjerovati legendi, nisu željela družiti čak ni djeca tzv. bijelog ološa. Zasićena prodajom svog onemoćalog tijela, Anne je spakirala stvari i sa sinom se preselila na otok Ibizu. Više se nikada, zarekla se, neće poniziti kako bi zaradila za kruh nasušni. Tako je počela dilati heroin, i to, kako tvrde upućeni izvori, vrlo uspješno. Na junkijevske je punktove, naime, uvijek vodila i malog Sida, silno ponosnog što mu se mama više ne kurva. Za Anne posao više nije bio tako profitabilan nakon što je španjolska murija konačno shvatila da ona svog sirotog dječaka ne izvodi u park kako bi se igrao u pijesku. A mali se degenerik u mornarskom odijelcu, eto, ne odvaja od njezine suknje.

Povratak u London za Sida je bio iscjeljujuć. Na tamošnjoj se sceni već osjećao snažan utjecaj The Stoogesa i Iggyja Popa koji su iz radničkih predgrađa Detroita pozivali na rušenje. Svjetskog poretka ili bake na pješačkom prelazu, svejedno. Iggy je na koncertima briljirao sa žiletima kojima se rezbario filigranski precizno. Svirke Stoogesa bile su doslovce krvave, što se Sidu jako dopalo. Ako već ne možeš stvarati - uništavaj, pa makar i sebe, bio je Sidov credo.

U Bond Streetu je kupio kožnu jaknu i martensice, razderao ionako iskrzane traperice, a u Tescou ukrao limenku piva koje je utrljao u kosu. Inicijacija u punk kulturu, međutim, dogodila se zahvaljujući Johnnyju Rottenu, londonskom probisvijetu irskog podrijetla, koji je u to doba već okupio notorne Sex Pistolse. On je bio prvi čovjek u kojega se Sid istinski zaljubio, premda se Sid s time ne bi složio ("Ja sam, u kurac, bio zaljubljen samo u bocu pive i ogledalo", rekao je jednom).

Nastavlja se...

- 13:26 - Komentari (3) - Isprintaj - #